18. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA FILOZOFSKIH PRAKTIČARA U ZAGREBU (ICPP)
Od 12. do 14. juna 2025. godine, u Zagrebu je održana 18. međunarodna konferencija filozofskih praktičara (18th International Conference on Philosophical Practice), koja je okupila više od 130 izlagača iz preko 30 zemalja sveta. Ovaj izuzetno značajan događaj bio je mesto razmene ideja i iskustava među filozofima, psihoanalitičarima i istraživačima iz različitih filozofskih pravaca i disciplina.
Među istaknutim učesnicima konferencije bili su Lydia Amir iz Sjedinjenih Američkih Država, sa izlaganjem na temu Transformativna filozofija, i Lou Marinoff, takođe iz SAD-a, koji je govorio o izazovima koje veštačka inteligencija postavlja pred čovečanstvo, u predavanju pod naslovom Veštačka inteligencija – da li će ponovo humanizovati ili dehumanizovati čovečanstvo?. Iz Srbije su učestvovali Vuk Trnavac, sa temom Filozofija zdravlja u renesansnom platonizmu – između teorije i prakse, i Aleksandar Prica, koji je predstavio rad Sofisti kao pioniri filozofske prakse. Luka Janeš iz Hrvatske govorio je o Uvođenju i primeni filozofskog savetovanja u Hrvatskoj – izazovi i smernice, a ujedno je i uspešno organizovao celu konferenciju, postavivši visok organizacioni i sadržajni standard koji će poslužiti kao orijentir za naredni skup, zakazan za 2027. godinu u Helsinkiju, u Finskoj.
U okviru konferencije, Igor Grujičić (Srbija) održao je izlaganje pod nazivom: Interaktivna psihoanaliza i sinhronicitet, u kojem je predstavio autorski pristup koji povezuje interaktivnu psihoanalizu, filozofsku praksu i jungovsku teoriju sinhroniciteta.
Posle višedecenijskog promišljanja, Jung je definisao sinhronicitet kao značajne akauzalne događaje koji prevazilaze statističke verovatnoće, što je najjasnije prikazano u čuvenim Rajnovim eksperimentima. U izlaganju je istražena veza između sinhroniciteta i interaktivne psihoanalize, oblika filozofske prakse zasnovane na interaktivnosti, pri čemu su ukazani zajednički strukturni elementi oba pojma. Poređenjem ovih koncepata pokazano je da se isti događaj može tumačiti na dva načina: kao regresivno stanje koje vodi do pogreših zaključaka (iz ugla interaktivnosti) ili kao prelom u kauzalnosti (iz ugla sinhroniciteta), gde vreme i prostor bivaju svedeni na nulu.
Učešće na ovom skupu još jednom potvrđuje rastući značaj regionalnog doprinosa globalnom razvoju filozofske prakse, kao i važnost integracije interdisciplinarnih pristupa u filozofiji kao takvoj.